1. Kako se pripremiti za vađenje krvi?
   Na vađenje krvi potrebno je doći natašte, što znači da se 12 sati prije uzorkovanja ne smije ništa jesti niti pušiti, a smije se piti isključivo voda. Zadnji obrok smije biti lagana večera, ne nakon 19:00 sati. Ujutro prije uzorkovanja krvi smije se piti isključivo voda. Jači tjelesni napor (vježbanje) i konzumiranje alkohola potrebno je izbjegavati 48 sati prije vađenja krvi. Poželjno je redovnu terapiju koju vam je propisao liječnik uzeti nakon vađenja krvi, osim ako je liječnik naglasio drugačije.
   Poželjno je u laboratoriju ili kod liječnika koji je uputio pacijenta na pretrage provjeriti postoje li dodatna ograničenja kojih se pacijent treba pridržavati prije uzorkovanja krvi za pojedine pretrage.
2. Treba li biti natašte prije uzorkovanja krvi za sve laboratorijske pretrage?
   Za sve je laboratorijske pretrage poželjno je da je pacijent natašte. Posebno je važno biti natašte kada se određuje koncentracija glukoze, triglicerida, kolesterola, LDL kolesterola, HDL kolesterola, željeza, homocisteina, amonijaka, vitamina B12, folne kiseline, beta-CrossLaps, osteokalcina u krvi.
3. Trebaju li djeca biti natašte prije uzorkovanja krvi?
   Djeca bi, kao i odrasli, trebala biti 12 sati natašte prije uzorkovanja krvi. U slučaju dojenčadi i djece mlađe od 2 godine krv bi trebalo uzorkovati nakon najdužeg mogućeg perioda od posljednjeg obroka tj. neposredno prije sljedećeg. Za određene pretrage važno je naglasiti što je dijete zadnje uzimalo kao obrok.
4. Kako prikupiti uzorak mokraće?
   Nakon jutarnje higijene vanjskog spolovila vodom, a bez prethodnog brisanja ručnikom, prvi mlaz mokraće treba izmokriti u toalet, a sljedeći, srednji mlaz, treba izmokriti u jednokratnu sterilnu posudicu namijenjenu prikupljanju mokraće. Za vrijeme mokrenja treba jednom rukom razdvojiti velike usne spolovila odnosno povući kožicu glavića penisa prema gore kako mlaz mokraće ne bi tekao po njima. Odbacivanje prvog mlaza je ključno kako bi se “isprala” fiziološka bakterijska flora mokraćovoda. Važno je prilikom rukovanja posudice ne doticati njezinu unutrašnjost, kao i unutrašnju stranu poklopca kako ne bi došlo do kontaminacije uzorka. Posudicu treba obilježiti imenom i prezimenom. Uzorak mokraće treba dostaviti u laboratorij u najkraćem mogućem roku nakon prikupljanja uzorka. Ukoliko to nije moguće napraviti unutar 2 sata, uzorak treba pohraniti u hladnjak. 
   Uzorak nije preporučeno prikupljati za vrijeme menstruacije, neposredno prije i nakon menstruacije. Navedeno nije potrebno ukoliko je uzorak hitni ili za urinokulturu. Isto tako, važno je uobičajeno uzimanje tekućine i izbjegavanje spolnog odnosa ili većeg fizičkog napor unutar 24h.
5. Kako prikupiti 24-satnu mokraću?
   Skupljanje 24-satne mokraće započinje sakupljanjem druge jutarnje mokraće (prva mokraća nakon buđenja se izmokri u toalet), a završava prvom jutarnjom mokraćom sljedećeg dana koju također treba prikupiti, ne baciti. 
   Svi uzorci moraju se u potpunosti sakupiti stoga ukoliko dođe do prosipanja dijela mokraće ili se dio izmokri prilikom defekacije mora se ponovno sutradan započeti novo skupljanje 24-satne mokraće. Mokraća se smije prikupljati samo u posebne jednokratne spremnike (dostupni u ljekarnama i laboratorijima). Spremnike treba obilježiti imenom, prezimenom i datumom rođenja. Prilikom skupljanja, spremnici trebaju biti pohranjeni na hladnom i tamnom mjestu (4-10°C). Uzorak treba dostaviti u laboratorij u najkraćem mogućem roku nakon prikupljanja posljednjeg uzorka. 24-satna mokraća se ne bi trebala sakupljati za vrijeme, neposredno prije ili po prestanku trajanja menstruacije. Kod nepravilno sakupljenog 24-satne mokraće promijenjen je klirens kreatinina odnosno koeficijent kreatinina je izvan referentnog intervala te može stajati napomena na nalazu da je uzorak 24-satnog urina suspektan odnosno neadekvatan. Važno je laboratorijskom djelatniku točno navesti tjelesnu težinu i visinu prilikom predaje 24-satne mokraće.
6. Kako prikupiti uzorak mokraće djeteta koje nosi pelene?
   Uzorak mokraće djece koja ne mogu voljno kontrolirati mokrenje se skuplja u posebne jednokratne sterilne vrećice (dostupne u ljekarnama). Prije postavljanja vrećice treba vodom oprati vanjsko spolovilo djeteta ne koristeći sapune, deterđente ili losione. Dijete se ne smije brisati ručnikom nego pustiti da se oprano područje osuši na zraku ili osušiti laganim tapkanjem pelenom. Potom treba postaviti vrećicu u koju će se skupiti uzorak urina prema uputama dostupnim na pakiranju jednokratne vrećice. Ukoliko se unutar sat vremena nije skupio uzorak urina, vrećica se mora zamijeniti novom. Vrećicu s uzorkom treba pažljivo preklopiti, staviti u jednokratnu urinsku posudu radi lakšeg transporta i u najkraćem mogućem roku dostaviti u laboratorij. Ukoliko to nije moguće napraviti unutar 2 sata, uzorak treba pohraniti u hladnjak. 
7. Kako prikupiti uzorak mokraće za urinokulturu?
   Uzorak mokraće za urinokulturu treba biti prva jutarnja mokraća sakupljena metodom srednjeg mlaza. Uzorak mokraće za urinokulturu se smije uzimati za vrijeme menstruacije. Ukoliko je pacijent na terapiji antibioticima, treba proći 3 do 4 dana od uzimanja zadnje tablete prije uzorkovanja mokraće za urinokulturu, a u slučaju terapije antibioticima azitromicinom i ciprofloksacinom treba proći najmanje 7 dana.
8. Kako prikupiti uzorak stolice?
   Stolica prilikom uzorkovanja ne smije doći u kontakt s urinom, tekućinom iz toaleta, niti drugim supstancama poput deterđenata. Kako bi se to spriječilo, stolica se može uhvatiti ili postavljanjem čiste velike posude u wc školjku ili u plastičnu foliju navučenu preko rubova školjke. Veličina uzorka bi trebala biti veličine lješnjaka. Uzorci stolice trebaju se prikupiti u jednokratne spremnike za stolicu i držati u hladnjaku (odnosno na temperaturi 4-10°C) do dostave u laboratorij. Uzorke treba u laboratorij dostaviti u najkraćem mogućem roku. Spremnike treba obilježiti imenom i prezimenom te datumom uzorkovanja stolice. Broj uzoraka stolice ovisi o vrsti pretrage koja se mora obaviti te ga je nužno potvrditi s laboratorijem - primjerice za određivanje fekalne elastaze je potreban jedan uzorak stolice, dok su za parazitološku obradu u mikrobiološkim laboratorijima potrebna tri do četiri uzorka skupljena kroz desetak dana. Prihvatljivost kvalitete uzorka stolice (proljevasta stolica, stolica uzeta za vrijeme trajanja menstruacije, itd.) ovisi o vrsti pretrage koja se mora obaviti te ju je nužno potvrditi s laboratorijem.
9. Kako prikupiti uzorke stolice za test na okultno krvarenje u stolici?
   Sedam dana prije testa ne preporučuje se uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, fenilbutazon, rezerpin, kortikosteroidi i dr.). Eliminirati suplemente C vitamina, citrusno voće i sokove tri dana prije davanja uzorka stolice. Test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemeroida i prisutnosti krvi u urinu. Preporučuje se analizirati tri stolice uzorkovane kroz tri uzastopna dana i to po dva uzorka s različitih mjesta iz svake stolice. Uzorke veličine lješnjaka treba spremiti u jednokratne spremnike za stolicu, a treba ih obilježiti imenom i prezimenom te datumom uzorkovanja stolice. Do dostave u laboratorij treba ih držati u hladnjaku (odnosno na temperaturi 4-10°C), a potrebno ih je dostaviti u najkraćem mogućem roku nakon dobivanja zadnjeg uzorka. 
   Ukoliko se uzorak stolice prikuplja direktno nanošenjem uzorka stolice na test-karton za analizu, važno je pratiti upute koje su napisane na test-kartonu te nanijeti uzorak stolice na predviđeno mjesto u test-kartonu. Važno je napisati na test-kartonu tražene podatke (ime i prezime, datum rođenja i broj stolice). Ne smije se otvarati dio test-kartona koji je predviđen za regens.
10. Kada treba popiti lijek ako mu se određuje koncentracija u krvi?
    Nije potrebno ukinuti ili preskočiti uzimanje lijeka, no dozu treba popiti nakon vađenja krvi. Naravno, to pravilo ne vrijedi u slučaju određivanja koncentracije lijeka prilikom sumnje na intoksikaciju ili predoziranje! Za određenu terapiju krv je moguće vaditi i nakon uzimanja lijeka odnosno nakon određenog vremena od uzimanja terapije, u dogovoru s liječnikom i nadležnom osobom u laboratoriju - medicinskim biokemičarom.
11. Kako se pripremiti za određivanje koncentracije željeza u krvi?
    48 sati prije određivanja koncentracije željeza u krvi, ne smiju se uzimati napitci i preparati koji mogu utjecati na koncentraciju željeza poput vitamina C, sokova s borovnicom, brusnicom, crnim ribizlom... Ukoliko je pacijent na terapiji preparatima željezom, treba proći minimalno 10 dana od uzimanja peroralnog preparata, 3 dana od primanja intravenoznog preparata te 30 dana od intramuskularne primjene preparata. Koncentracija željeza u krvi ne bi se trebala određivati za vrijeme akutne infekcije zato što može doći do lažno sniženih rezultata kojima je uzrok promjena metabolizama željeza u tom stanju. Također, koncentraciju željeza se ne bi trebalo određivati unutar 4 dana od primanja transfuzije krvi.
12. Zašto je prilikom uzorkovanja krvi za određivanje koncentracija spolnih hormona važno naglasiti u kojem je danu menstrualnog ciklusa pacijentica?
    Koncentracije određenih spolnih hormona, primjerice estradiola, progesterona, folikulostimulirajućeg hormona (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH) ovise o fazama menstrualnog ciklusa, te za njih postoje referentni intervali za folikularnu, ovulacijsku i lutealnu fazu te zasebni referentni interval za pacijentice u menopauzi. Koncentracija spolnih hormona najčešće se mjeri od 2. do 5. dana (folikularna faza) ili od 21. do 23. dana (lutealna faza) menstruacijskog ciklusa, ovisno o preporuci liječnika i/ili hormonu koji se određuje.
13. Liječnik mi je na uputnici zatražio određivanje hormona prolaktin, treba li posebna priprema?
    Da! Kod određivanja hormona prolaktin iznimno je važno sjediti minimalno pola sata, da je pacijent odmoran te da nije pod stresom (ne vaditi krv nakon dugotrajnog putovanja, noćne smjene, izrazito stresnog događaja…)
14. Kako se uzorkuje krv za određivanje koncentracije prolaktina?
    Krv se mora uzorkovati 1-2 sata nakon buđenja (od 8-9 sati ujutro). Važno je da je pacijent opušten i da prije vađenja krvi sjedi minimalno pola sata. Prije vađenja krvi, pacijent ne smije biti pod stresom te se ne smiju provoditi papilatorni pregledi ili kirurški zahvati dojki.
15. Što je CRP i koji mu je dijagnostički značaj?
    C-reaktivni protein (CRP) je osjetljiv biljeg upalnog procesa koji je u zdravih osoba u niskim koncentracijama u krvi (odrasli < 5 mg/L, djeca <2.8 mg/L). Njegovo određivanje omogućuje rano prepoznavanje upalnog procesa i praćenje odgovora na terapiju. Također, ima važnost u diferencijalnoj dijagnostici bakterijskih i virusnih upalnih stanja jer su koncentracije u krvi značajno više kod bakterijskih upala. Za razliku od brzine sedimentacije eritrocita čija se vrijednost sporije mijenja, koncentracija CRP-a u krvi je odraz akutnog stanja u organizmu te se, po potrebi, može češće određivati.
16. Što je GGT i koji mu je dijagnostički značaj?
    Gama glutamil transferaza (GGT) je enzim koji je prisutan u mnogim organima, a njegova koncentracija u krvi prvenstveno ovisi o jetreno-žučnom sustavu. Do porasta koncentracije GGT dolazi kod raznih bolesti poput ciroze jetre, hepatitisa i pankreatitisa, kao i prilikom konzumacije alkohola i određenih lijekova. Određivanje koncentracije GGT najčešće se koristi u diferencijalnoj dijagnostici i praćenju odgovora na terapiju bolesti hepatobilijarnog trakta, kao i za praćenje uspješnosti liječenja alkoholizma. Za otkrivanje uzroka asimptomatski povišene koncentracije GGT u krvi treba se posavjetovati s liječnikom i po njegovoj preporuci napraviti daljnju obradu.
17. Što je HbA1c i koji mu je dijagnostički značaj?
    Glikozilirani hemoglobin ili hemoglobin A1c (HbA1c) oblik je eritrocitnog proteina hemoglobina na koji se vezala glukoza, a koncentracija mu je povišena kod nereguliranog dijabetesa. Budući da se glukoza trajno veže za hemoglobin, određivanje koncentracije HbA1c daje uvid u prosječnu koncentraciju glukoze u krvi u razdoblju od prethodna 3 do 4 mjeseca koliko iznosi životni vijek eritrocita. Za razliku od određivanja koncentracije glukoze u krvi koja pokazuje trenutnu koncentraciju u krvi, koncentracija HbA1c ukazuje na promjenu koncentracije glukoze u proteklom razdoblju i određivanjem se dobiva uvid u uspješnost terapije kao i u kontrolu koncentracije glukoze koju pacijenti sami svakodnevno provode. Preporuča se određivati HbA1c najmanje 2 puta godišnje kod dijabetičara, odnosno 4 puta godišnje kod bolesnika čija se terapija mijenja ili kada se ne uspijevaju postići zadani terapijski ciljevi.
18. Što su PSA i fPSA i koji im je dijagnostički značaj?
    Prostata specifični antigen (PSA) je tumorski biljeg koji je koristan u pretraživanju asimptomatske populacije kao probirni test u muškaraca iznad 50 godina jer je koncentracija u krvi ovisna o veličini prostate i o postojanju oboljenja prostate. Povišena koncentracija PSA u krvi nije specifičan pokazatelj prisutnosti tumora već se može javiti i u upali prostate, benignoj hiperplaziji (povećanju) prostate te nakon digitorektalnog pregleda i drugih postupaka koji mogu nadražiti prostatu pa čak i vožnje biciklom ili primjene čepića. PSA u cirkulaciji postoji u različitim molekularnim oblicima, a enzimski neaktivni oblik je slobodni prostata-specifični antigen (fPSA) čiji je udio 10-30%. Izračunom omjera fPSA/PSA omogućuje se bolje razlikovanje bolesnika s karcinomom prostate od bolesnika s benignom hiperplazijom, posebno kad se radi o graničnim vrijednostima ukupnog PSA. Oboljeli od karcinoma prostate imaju manje koncentracije fPSA u cirkulaciji pa su time i njihovi omjeri manji, dok kod zdravih osoba te benignih oboljenja prostate je omjer veći. Određivanje koncentracija PSA i fPSA ne smije se raditi 4-6 tjedana nakon digitorektalnog pregleda prostate, biopsije, antibiotskog tretmana infekcije urinarnog trakta i upale prostate.
19. Određuje li se krvna grupa kao dio pretrage kompletne krvne slike?
    Kompletna krvna slika uključuje određivanje određivanja broja eritrocita, leukocita i trombocita te ostalih parametara krvne slike. Određivanje krvne grupe zasebna je pretraga koja se izvodi u sklopu transfuziološke obrade bolesnika i ne pripada pretrazi kompletne krvne slike.
20. Kako napraviti kućni test za trudnoću?
    U kućnim testovima za trudnoću u urinu se određuje prisutnost humanog korionskog gonadotropina (hCG) - hormona kojeg proizvodi posteljica nakon ugradnje embrija. Test se treba izvesti pažljivo prateći upute proizvođača zato što se određene karakteristike poput izvedbe testa (treba li držati test uronjen u posudicu s urinom ili izravno par sekundi mokriti po njemu) ili izgled pozitivnog i negativnog testa mogu razlikovati. Test ne bi trebalo izvoditi prije izostanka menstruacije zato što može doći do lažno negativnih rezultata. Lažni rezultati se mogu dobiti i ukoliko je urin pretjerano razrijeđen, stoga se preporučuje unositi uobičajenu količinu tekućine i kao uzorak koristiti prvi jutarnji urin. Korištenje nekih lijekova (lijekovi korišteni za vrijeme medicinski potpomognute oplodnje, antikonvulzivi, diuretici, itd.) također može utjecati na rezultate testa. Ukoliko je test negativan, a menstruacija i dalje izostaje, može se ponoviti kućni test te javiti liječniku kako bi se dogovorio ginekološki pregled i/ili određivanje koncentracije hCG u krvi.
21. Kako se pripremiti za određivanje klorida u znoju?
    Pretraga određivanja klorida u znoju je bezbolna pretraga koja se izvodi u sjedećem položaju primjenom dvije elektrode (metalne ili gumene narukvice) obložene filter-papirom na podlakticu djeteta, a za nju nije potrebno biti natašte budući da se za vrijeme provođenja pretrage ne vadi krv. Dijete može za vrijeme izvođenja pretrage osjetiti lagano peckanje. Roditelji mogu biti uz dijete za vrijeme trajanje pretrage. Pretraga se ne smije izvoditi ukoliko je dijete akutno bolesno, ima oštećenu kožu podlaktice te je nedavno cijepljeno zbog mogućeg utjecaja na rezultat pretrage. 
22. Kako se pripremiti za Helicobacter pylori izdisajni test?
    Za ureja izdisajni test tj. Helicobacter pylori izdisajni test potrebno je biti natašte 6 sati prije testiranja, preporuča se tijekom noći. Postupak testiranja traje oko 40 minuta. Testiranje treba provesti najmanje 4 tjedna nakon terapije antibioticima, odnosno 2 tjedna nakon zadnje doze antisekretornih lijekova zato što smanjen rast H. pylori može dati lažno negativne rezultate.
23. Što je hemoliza i zašto se zbog nje mora ponoviti uzorkovanje krvi?
    Hemoliza je raspadanje eritrocita (crvenih krvnih stanica) do koje može doći kod uzorkovanja krvi ili pripreme uzorka za analizu. Sadržaj eritrocita u serumu/plazmi može značajno utjecati na rezultate analize određenih analita (primjerice koncentracije kalija u serumu) stoga je za dobivanje pouzdanih rezultata potrebno ponavljanjem vađenja dobiti novi uzorak krvi.
24. Zašto se zbog stvaranja ugruška u uzorku mora ponoviti uzorkovanje krvi?
    Stvaranje ugruška krvi u epruveti s antikoagulansom (sprječava zgrušavanje) označava sljepljivanje stanica koje se mjere. Kompletna krvna slika ili pretrage iz područja koagulacije ne mogu se odrediti u koaguliranom uzorku te je za dobivanje pouzdanih rezultata potrebno ponoviti vađenje krvi. 
25. Zašto se djeci ponekad vadi krv iz prsta, a ne iz vene?
    U dječjoj populaciji uzorak krvi za određivanje krvne slike može se uzorkovati iz prsta (kapilarni uzorak), ukoliko nije potrebno učiniti neku od pretraga za koju je potrebno uzeti vensku krv. Osnovni razlozi su uzimanje što manje količine krvi, pošteda vene te veća suradljivost djeteta prilikom kapilarnog uzorkovanja. Ograničenje kapilarnog uzorka je manji volumen uzorka.
26. Zašto se referentni intervali nekih laboratorijskih pretraga razlikuju od laboratorija do laboratorija?
    Dok referentni intervali određenih pretraga mogu ovisiti o karakteristikama pacijenta poput dobi, spola, dana menstruacijskog ciklusa i cirkadijalnog (dnevnog) ritma, oni ovise i o metodi kojom se analiza provodi. Upravo je razlika u korištenim metodama razlog zašto je preporuka pretrage uvijek obavljati u istom laboratoriju kako bi se dobila što točnija slika promjene u nalazima primjerice prilikom praćenja odgovora na propisanu terapiju ili praćenja hormonskog statusa.
27. Zašto je potrebno duže čekati za dobivanje nalaza određenih laboratorijskih pretraga?
    Vremenski interval izvještavanja o rezultatima definiran je za svaku pojedinu pretragu poštujući kliničke potrebe. Postupak nekih analiza je kompleksan i potrebno je duže vrijeme za njihovu izvedbu.Također, zbog specifičnosti izvedbe određenih analiza potrebno je skupiti određeni broj uzoraka prije nego što je moguće napraviti samu analizu. Iz ovih razloga su nalazi nekih pretraga dostupni kroz sat vremena primjerice hitno određivanje koncentracije C reaktivnog proteina ili troponina, dok se za druge pretrage (vitamin D) može čekati i do 2 tjedna.
28. Zašto se nalaz laboratorijskih pretraga ne može dobiti telefonskim putem?
    Prema načelima dobre laboratorijske prakse, nalazi laboratorijskih pretraga se ni u kojem slučaju ne smiju prenositi usmenom komunikacijom zbog zaštite interesa pacijenta što zbog sprječavanja drugih u pribavljanju privatnih podataka pacijenta što zbog sprječavanja nesagledivih posljedica po zdravlje pacijenta uzrokovanih pogreškom u prenošenju rezultata. Nalaz laboratorijskih pretraga je moguće osobno preuzeti u pisanom obliku u laboratoriju, a u većini laboratorija je moguće dogovoriti dostavu nalaza putem pošte ili elektroničkom poštom. 
    U iznimnim situacijama, magistar medicinske biokemije može odgovornom liječniku usmeno prenijeti rezultate pretraga, no nikada i samom pacijentu.
29. Mogu li se laboratorijske pretrage napraviti bez liječničke uputnice?
    Preporučljivo je laboratorijske pretrage raditi nakon savjetovanja s liječnikom koji ih propisuje na temelju svoje stručne procjene pacijentova zdravlja, no pretrage je moguće napraviti i bez liječničke uputnice. U tom slučaju se svaka pretraga posebno naplaćuje prema važećem laboratorijskom cjeniku. 
30. Kako se pripremiti za vađenje krvi kada trebam odrediti hormone štitnjače?
    Ukoliko se uzima terapija za hipotireozu (levotiroksin, Eutyrox) te se u laboratoriju određuju fT3 (slobodna frakcija trijodtironina), fT4 (slobodna frakcija tiroksina) terapija se treba uzeti neposredno nakon vađenja krvi, nikako prije samog vađenja krvi.
31. Kod vađenja krvi postavili su mi pitanje da li uzimam dodatke prehrani i/ili vitamine, zašto je to bitno?
    Ukoliko uzimate dodatke prehrani koji sadrže visoku dozu biotina, moguće je da biotin utječe na rezultate traženih imunokemijskih pretraga.
32. Pijem antikoagulantnu terapiju (“lijek za razrjeđivanje krvi”), trebam li ga popiti prije vađenja krvi?
    Ne! Oralnu antikoagulantnu terapiju ne bi trebalo uzimati prije vađenja krvi, već neposredno nakon vađenja krvi. Također nekoliko dana prije izvođenja pretrage nije poželjno uzimati veće količine namirnica bogatih vitaminom K (rajčica, banana, zeleno lisnato povrće: brokula, špinat, zelena salata, blitva, kelj, šparoge).
33. Što znači kada mi na nalazu piše “uzorak je lipemičan”?
    Lipemičan uzorak seruma/plazme dobije se nakon centrifugiranja krvi ukoliko pacijent nije na tašte ili je riječ o bolesti (nasljedne hiperlipidemije, pankreatitis…) te u takvom uzorku nije moguće pouzdano odrediti sve tražene pretrage radi utjecaja lipemije koju karakterizira zamućenje uzorka (uzorak seruma je poput mlijeka) primjerice koncentracija natrija u takvom uzorku je lažno snižena.
34. Kako se pripremiti za OGTT (oralni test opterećenja glukozom)?
    OGTT se izvodi ujutro nakon tri dana nerestriktivne ugljikohidratne dijete (> 150 g ugljikohidrata/dan), a večer prije testa se konzumira lagani ugljikohidratni obrok (30-50 g ugljikohidrata). Pacijent kada dolazi u laboratorij prvo vadi krv na tašte nakon čega treba popiti glukozu otopljenu u čaši vode te mirovati do sljedećeg vađenja krvi. Tijekom izvođenja testa, ne smije se pušiti, jesti i piti kavu ili druga pića, niti se izlagati pojačanoj tjelesnoj aktivnosti.
35. Kako se treba pripremiti za nalaz spermiograma?
    Ukoliko trebate analizu sjemene tekućine važno je osobno doći u androloški laboratorij gdje ćete dati uzorak. Isto tako važna je apstinencija u trajanju 3-5 dana kako bi nalaz spermiograma bio stvarni pokazatelj stanja u organizmu.

*Napomena: svi izrazi koji se koriste u tekstu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.