Najčešće postavljena pitanja

  1. Kako se trebam pripremiti za vađenje krvi?
    Prema preporuci 48 sati prije uzimanja uzorka potrebno je izbjegavati sve lijekove (osim onih koje je liječnik odredio kao obavezne), jači tjelesni napor i uzimanje alkohola. Prije vađenja uzorka krvi treba biti 12 sati natašte. Zadnji obrok smije biti lagana večera, ne kasnije od 19:00 h. Vodu je dozvoljeno piti i kasnije od 19:00 h. Ujutro na dan vađenja krvi nije dozvoljeno konzumirati ništa osim vode.
     
  2. Molim vas objasnite mi na koji način se uzima urin za urinokulturu?
    Za urinokulturu uzima se srednji mlaz prvog jutarnjeg urina nakon higijene. Važna napomena je ne brisati se nakon higijene, a prije mokrenja.
    Prvi jutarnji urin je urin izmokren nakon osmosatnog sna (ne kraće od 4 sata!).
    Prvi mlaz prvog jutarnjeg urina ne izmokriti u sterilnu posudicu, jer je taj urin zagađen fiziološkom florom uretre i kože (tj. bakterijama koje se nalaze na početku mokraćne cijevi i na koži spolovila).
    Posudicu pažljivo zatvoriti pazeći da rukama ne zagadimo unutrašnjost posudice i čepa.
    Uzorak ne držati dulje od dva sata na sobnoj temparaturi. Uzorak se može najdulje čuvati 12-24 sata u hladnjaku na + 4º C.
    Testiranje valja provesti 3 do 4 dana nakon terapije antibioticima, s iznimkom za antibiotike CIPROFLOKSACIN i AZITROMICIN kada treba proći najmanje 7 dana nakon zadnje tablete.
     
  3. Zanimaju me pojedinosti vezane za izvođenja testa na okultno krvarenje u stolici? 
    Sedam dana prije testa ne preporučuje se uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, fenilbutazon, rezerpin, kortikosteroidi i dr.).
    Test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemoroida i hematurije.
    Preporučuje se analizirati tri uzastopne stolice kroz tri dana i to po dva uzorka s različitih mjesta iz svake stolice.
     
  4. Trebam napraviti Helicobacter izdisajni test. Postoji li neka posebna priprema za tu analizu te koliko vremenski traje izvođenje testa?
    Za ureja izdisajni test (Helicobacter pylori) potrebno je biti natašte 6 sati prije testiranja, preporuča se tijekom noći. Postupak testiranja traje oko 40 minuta.
    Testiranje valja provesti najmanje 4 tjedna nakon sustavne terapije antibioticima, odnosno 2 tjedna nakon zadnje doze antisekretornih lijekova, jer smanjen rast Helicobactera može dati lažno negativne rezultate.
     
  5. Da li je za određivanje tumorskih biljega potrebno biti natašte?
    Za određivanje tumorskih biljega nije potrebno biti natašte.
     
  6. Liječnik želi da napravim određivanje fPSA, je li to isto što i PSA, ako nije lijepo Vas molim da mi objasnite razliku? Još me zanima što je f/T?
    PSA je jedini tumorski biljeg koji je koristan u pretraživanju zdrave populacije kao probirni test u muškaraca iznad 50 godina jer je njegova koncentracija u krvi ovisna o veličini prostate i o postojanju oboljenja prostate. Nije specifičan za tumor pa je prisutan u povišenim koncentracijama i kod benignih oboljenja prostate.
    PSA u cirkulaciji postoji u različitim molekularnim oblicima. Slobodnog PSA (fPSA) u serumu ima 10-30%. On predstavlja enzimski neaktivan oblik i važan je parametar u diferencijalnoj dijagnozi bolesti prostate.
    Izračunom omjera fPSA/PSA omogućuje se bolje razlikovanje bolesnika s karcinomom prostate od bolesnika s benignom hiperplazijom prostate, posebno kad se radi o graničnim vrijednostima ukupnog PSA.
    Oboljeli od karcinoma prostate imaju manje koncentracije fPSA u cirkulaciji pa su time i njihovi omjeri manji, dok kod zdravih osoba i u benignih oboljenja prostate to nije slučaj.
     
  7. Trebam napraviti βHCG. Trebam li biti natašte za tu pretragu?
    Za određivanje βHCG nije potrebno biti natašte.
     
  8. Koji se tumorski biljezi određuju za karcinom testisa?
    Tumorski biljezi koji se prate kod karcinoma testisa su LDH, AFP i βHCG.
     
  9. Liječnik me uputio da napravim kombinirani probir za Down sindrom u 1. tromjesečju trudnoće. Zanima me moram li izvaditi krv isti dan kad će se napraviti i UZV?
    Važna napomena je da se krv NE MORA izvaditi isti dan kad je napravljen UZV kod ginekologa, bitno je da su obje stavke napravljene u zadanom gestacijskom periodu.
     
  10. Što je CRP i koja mu je dijagnostička važnost?
    CRP je skraćeni naziv za C-reaktivni protein. U zdravih osoba njegove koncentracije su vrlo niske. On je vrlo osjetljiv biljeg upalnog procesa u organizmu, omogućuje njegovo rano prepoznavanje i praćenje odgovora na terapiju. Ima važnost u diferencijalnoj dijagnostici bakterijskih i virusnih upalnih stanja jer su njegove koncentracije značajno više kod bakterijskih upala.
     
  11. Imam povišenu vrijednost GGT, a nemam nikakvih simptoma. Što mi je činiti?
    GGT (gama glutamil transferaza) je enzim koji je prisutan u mnogim organima, ali u krvi prvenstveno dolazi iz jetreno-žučnog sustava. Ovaj porast GGT u Vašem slučaju može biti privremen, razlog mogu biti lijekovi koje eventualno koristite ili prethodna konzumacija alkohola. Ako su Vam ostali jetreni testovi normalni, bilo bi najbolje ponoviti test kroz određeno vrijeme uz pridržavanje uputa pripreme za vađenje krvi. A ako je GGT vrlo visok i/ili su Vam povišeni i drugi jetreni enzimi, potrebno je prema preporuci liječnika napraviti dodatnu obradu radi utvrđivanja uzroka.
     
  12. Bila sam na peroralnoj terapiji željezom 3 mjeseca, kada mogu najranije provjeriti da li je terapija bila učinkovita?
    Prema preporukama, po završetku terapije željezom nakon sedam do deset dana, možete pristupiti vađenju krv radi određivanja koncentracije željeza. Bitno je da dva dana prije odlaska u laboratorij ne pijete sokove obogaćene vitaminima (borovnica, crni ribiz, kupine, cikla), cedevitu te kupinovo vino jer oni mogu uzrokovati lažno povišene koncentracije željeza u krvi. Također je bitno napomenuti da se određivanje željeza ne treba provoditi u stanju akutne infekcije.
     
  13. Bila sam na sistematskom pregledu u sklopu kojeg mi je načinjena i pretraga urina. U nalazu urina nađeno je 25 eritrocita, a sve ostalo je uredno, uključujući leukocite. O čemu se radi i što bih trebala poduzeti?
    Mokraća zdravih osoba može sadržavati nekoliko eritrocita, ali nikad više od 2 eritrocita po vidnom polju velikog povećanja. Prisutnost eritrocita u mokraći, hematurija, ozbiljan je dijagnostički nalaz i uvijek je pokazatelj nekog krvarenja zbog infekcije urotrakta ili bubrežne bolesti. Ako je krv makroskopski vidljiva, naziva se makrohematurijom, dok je o mikrohematuriji riječ tek kada se krv može utvrditi mikroskopskim pregledom. Također pojava eritrocita u urinu može biti posljedica neodgovarajućeg uzorka, odnosno prisutnosti krvi uslijed hemoroida ili menstruacije. U svakom slučaju trebate se javiti svom liječniku.
     
  14. Što je hemoglobin A1c?
    Glikozilirani hemoglobin, tj. hemoglobin A1c, jedna je od komponenata hemoglobina (protein eritrocita) koja je povećana kod dijabetičara. Budući da se glukoza veže na crvene krvne stanice za sve vrijeme njihova života, određivanje HbA1c daje uvid u prosječnu koncentraciju glukoze u razdoblju od prethodna 3 do 4 mjeseca. Za razliku od određivanja glukoze u krvi koja pokazuje njenu trenutnu koncentraciju u krvi, HbA1c ukazuje na fluktuacije glukoze u proteklom periodu i određivanjem se dobiva uvid u uspješnost terapije kao i u kontrolu koncentracije glukoze koju pacijenti sami svakodnevno provode. Preporuča se određivati HbA1c najmanje 2 puta godišnje kod svih bolesnika i 4 puta godišnje za bolesnike čija se terapija mijenja ili ne uspijevaju postići zadane terapijske ciljeve.
     
  15. Nedavno sam bio u laboratoriju za pretragu PV jer uzimam lijek Marivarin. Osoblje laboratorija mi je reklo da nalaz mogu dobiti sutradan te sam telefonom nazvao kako bih saznao svoj nalaz. Međutim, telefonskim putem su mi odbili reći nalaz i zatražili da netko osobno podigne nalaz ili da ih za upit o rezultatu nalaza nazove moj liječnik ukoliko nitko ne može doći po nalaz. Zašto ja kao pacijent nisam mogao dobiti svoj nalaz telefonskim putem?
    Nalaz laboratorijskih pretraga je dokument kojeg bolesnik osobno ili osoba određena u njegovo ime preuzima u pisanom obliku te kao takav dostavlja liječniku koji je tražio izvođenje određenih pretraga. U većini laboratorija bolesnik može zatražiti i da mu se nalaz dostavi redovnom ili elektronskom poštom, te u tom slučaju ne mora ponovno dolaziti u laboratorij nakon vađenja krvi. Prema načelima dobre laboratorijske prakse nalazi laboratorijskih pretraga ni u kojem slučaju ne smiju se proslijediti bolesniku usmenom komunikacijom, kao što je to u ovom slučaju zatraženo telefonskim putem, i to prvenstveno u interesu bolesnika (pogreška u usmenoj predaji rezultata pretraga može imati nesagledive posljedice po bolesnika). U izuzetnim situacijama, odgovorni liječnik može zatražiti usmeno rezultate nalaza za bolesnika kojeg liječi, ali ne i sam bolesnik.
     
  16. Imam 24 godina. Prije 2 godine dobila sam trombozu potkoljenice. Godinu dana nakon tromboze morala sam uzimati lijek Marivarin. Sada nisam na nikakvoj terapiji, a liječnik me šalje na pretrage za trombofiliju. Koje su to pretrage i zašto me šalje na te pretrage?
    S obzirom da ste u mlađoj životnoj dobi oboljeli od duboke venske tromboze, u Vašem je slučaju opravdano učiniti pretrage takozvanog probira na trombofiliju. Ovim se pretragama utvrđuje da li je kod Vas prisutan neki od poznatih genetskih (urođenih) i/ili stečenih čimbenika odgovornih za poremećaj hemostatskog sustava koji je mogao rezultirati venskom trombozom. Većina pretraga na trombofiliju ne smije se izvoditi dok je bolesnik na gore navedenoj terapiji zbog utjecaja terapije na rezultate pretraga, te Vas liječnik stoga sada šalje na pretrage, nakon završene terapije, što je potpuno ispravno.
     
  17. Odnedavno svakodnevno uzimam lijek Martefarin zbog čega moram često obavljati pretragu PV INR. Da li da lijek uzmem prije ili nakon vađenja krvi za tu pretragu?
    Bolesnici koji uzimaju navedeni lijek trebaju na dan izvođenja pretrage PV INR (u svrhu kontrole gore navedene terapije) uzeti ovaj lijek nakon vađenja krvi. Dakle, bolesnik ujutro dolazi u laboratorij na vađenje krvi, a nakon postupka vađenja krvi uzima lijek.
     
  18. Da li prije vađenja krvi za pretragu krvne slike trebam biti natašte?
    Za sve laboratorijske pretrage poželjno je da bolesnik bude natašte, što znači da prije vađenja krvi 12 sati nije uzimao hranu. Ujutro na dan vađenja krvi dozvoljeno je piti isključivo vodu. Ovo vrijedi i za pretragu krvne slike kada bolesnik planirano dolazi na vađenje krvi u laboratorij. Međutim, ako je pretragu potrebno hitno učiniti (na primjer kada bolesnik dolazi u hitnu službu), uzorak krvi za pretragu krvne slike (koja je općenito najčešće izvođena laboratorijska pretraga) se uzima i ako bolesnik nije natašte.
     
  19. Mojoj su jednogodišnjoj kćerki prilikom odlaska u hitnu pedijatrijsku ambulantu jedne bolnice izvadili krv iz prsta kako bi vidjeli nalaz krvne slike. Iz laboratorija su nedugo nakon vađenja javili da krv koja je izvađena nije dobra (ili kako mi je liječnik rekao: „krv se zgrušala"), te su djetetu ponovo vadili krv. Zašto su djetetu dva puta vadili krv za istu pretragu?
    U dječjoj populaciji uzorak krvi za određivanje krvne slike najčešće se uzima iz prsta (kapilarni uzorak), ukoliko nije potrebno učiniti neku od pretraga za koju je potrebno uzeti vensku krv. Osnovni razlog je uzimanje što manje količine krvi te pošteda vene. Takav se kapilarni uzorak uzima u male epruvetice, a postupak uzorkovanja je često otežan u male djece. U tako uzetom kapilarnom uzorku krvi iz prsta veća je mogućnost zgrušavanja krvi, te u tom slučaju iz takvog uzorka pretragu krvi nije moguće učiniti. Stoga je bilo potrebno da se Vašem djetetu izvadi uzorak kapilarne krvi u dva navrata za jednu te istu pretragu – krvnu sliku.
     
  20. Hoću li u nalazu svoje kompletne krvne slike dobiti i nalaz krvne grupe?
    Nalaz kompletne krvne slike samo je jedna od brojnih pretraga koje se izvode u uzorku venske ili kapilarne krvi. Ova pretraga uključuje određivanje parametara dobivenih na hematološkim brojačima uključujući ukupni broj leukocita i diferencijalnu krvnu sliku, parametre crvene krvne slike te broj trombocita. Određivanje krvne grupe zasebna je pretraga koja se izvodi u sklopu transfuziološke obrade bolesnika i ne spada u pretragu kompletne krvne slike.

Pošaljite nam e-mail...

Kontakt

  • +385 (0) 1 48 28 133
  • Boškovićeva 18
    Zagreb
    Hrvatska
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.